Život Poslanika ﷺ

Rodio se u Mekki, u rodu Hašim, koji je pripadao plemenu Kurejš. Otac Abdullah umro je prije njegovog rođenja.

Majka Amina umrla je kada mu je bilo oko šest godina. Najprije ga je uzeo djed Abdulmuttalib, a nakon djedove smrti amidža Ebu Talib.

Oženio se Hatidžom bint Huvejlid, mekanskom trgovkinjom čije je trgovačke karavane predvodio. Ona će biti prva osoba koja mu je povjerovala.

Kada su Kurejšije obnavljali Kabu, rodovi se nisu mogli dogovoriti ko će Crni kamen vratiti na njegovo mjesto. Zamolili su njega da spor riješi, a on je dao da se kamen ponese na platnu koje su svi zajedno držali.

U pećini Hira, iznad Mekke, objavljeni su mu prvi ajeti sure El-’Alek. Imao je oko četrdeset godina.

Nakon otprilike tri godine tihog poučavanja naređeno mu je da svoj narod poziva javno. Većina kurejšijskih prvaka ga je odbila, a oni njegovi sljedbenici koje nije štitio nijedan rod bili su progonjeni.

Skupina muslimana prešla je Crveno more u Abesiniju, gdje im je kršćanski vladar dao utočište i odbio da ih izruči.

Kurejšije su se dogovorili da prekinu trgovinu i sklapanje brakova s rodovima Hašim i Muttalib, koji su ga štitili. Bojkot je trajao oko tri godine.

Iste godine umrli su i Hatidža i Ebu Talib — supruga koja mu je prva povjerovala i amidža čija ga je zaštita čuvala u Mekki.

Otputovao je u grad Taif da pozove njegove stanovnike, a oni su ga protjerali.

Noću je preveden iz Hrama časnog u Mekki u Hram daleki u Jerusalemu, a odatle uzdignut kroz nebesa. Pet dnevnih namaza propisano je te noći.

Tokom dvije sezone hadža izaslanstva iz grada Jesriba sastajala su se s njim na Akabi i davala mu prisegu, pozivajući njega i njegove sljedbenike da dođu i žive među njima.

Iselio je iz Mekke u Jesrib, koji je postao poznat kao Medina. Hidžretski kalendar broji godine od ovog preseljenja, a ne od njegovog rođenja.

U Medini je sagrađena Poslanikova džamija, a svaki od muhadžira, iseljenika iz Mekke, pobratimljen je s jednom porodicom medinskih ensarija.

Pravac prema kojem se okreće u namazu promijenjen je s Jerusalema na Časni hram u Mekki.

Prva velika bitka, vođena kod bunara na Bedru protiv mnogo brojnije mekanske vojske.

Druga bitka, kod brda Uhud nedaleko od Medine, u kojoj su muslimani pretrpjeli teške gubitke nakon što su strijelci napustili svoj položaj.

Udružena vojska saveznika opsjela je Medinu. Na savjet Selmana el-Farisija iskopan je rov preko nezaštićene strane grada, i opsada je propala bez opće bitke.

Na Hudejbiji je s Kurejšijama dogovoreno desetogodišnje primirje, pod uslovima koji su se mnogim njegovim sljedbenicima tada činili nepovoljnim.

U Mekku se ušlo gotovo bez borbe. Kipovi u Kabi i oko nje uklonjeni su, a proglašen je opći oprost.

Obavio je hadž u Mekki i obratio se velikom skupu na Arefatu. Bio je to jedini potpuni hadž koji je obavio.

Preselio je na ahiret u Medini nakon kratke bolesti, u dobi od oko šezdeset i tri godine, i ukopan je u sobi u kojoj je preselio. Nije ostavio nikakav imetak vrijedan spomena.